Vino i zdravlje

Pijte vino

Vino kao lijek koristili su i antički narodi o čemu svjedoče brojni zapisi.

Hipokrat, otac medicine zapisao je: "Vino je nešto što je izvanredno prilagođeno čovjeku, ako mu se i u zdravlju i u bolesti daje s razlogom i u pravoj mjeri prema ustrojstvu pojedinaca".

Savremena medicina smatra da je uticaj vina na ljudski organizam specifičan i vrijedan pažnje.

Naime, istraživanja su pokazala da vino pozitivno utiče na želudac, jetru, srce, te da poboljšava pamćenje, suzbija stres i usporava starenje. To su samo neka od blagotvornih uticaja vina, čije nam konzumiranje preporučuju i naučnici.

Crno vino pomaže u zaštiti protiv štetnih bakterija

Vino sadrži velik udio antioksidansa koji neutrališu štetno djelovanje slobodnih radikala i uzrokuju mnoge bolesti, pa čak i rak. Osim vitamina C i tanina, izvanredan antioksidans u vinu je kvercetin koji je pokazao široko antikancerogeno djelovanje. Za jačanje imuniteta - čaša vina na dan.

Brojne studije pokazuju da čaša-dvije crnog vina mogu da budu dobre za zdravlje i čak dobre za liniju. Istraživači sada kažu da crno vino može i da štiti od E-koli bakterije i drugih bolesti povezanih sa hranom.

Skoro da zvuči kao posao iz snova – istraživanje crnog vina. Jedino što ova studija uključuje i hranu zagađenu bakterijama, čak i nekim koje mogu da budu fatalne, kao što su E-koli i listerija.

Profesorka Azlin Mustafa sa univerziteta Misurija kaže da je studija pokazala da crno vino ne oštećuje korisne bakterije u stomaku, ali da pomaže u zaštiti protiv onih škodljivih.

"Znamo da crno vino zapravo ubija te bakterije, isto kao što i sprečava njihov rast. I tri vrste crnog vina koje su se pokazale najbolje, među onima koje smo testirali, bile su Kaberne, Merlo i Pino Noar."

Profesorka Mustafa kaže da određeni hemijski sastojci koji se prirodno nalaze u vinu ili koži grožđa, pomažu vinovoj lozi da se odbrani od bolesti. Ona ističe da se ti hemijski sastojci takođe mogu naći u crnom vinu i to bi mogao da bude razlog zbog kojeg crno vino štiti ljude protiv određenih bolesti koje uzrokuju bakterije.

Neke studije osporile su dobrobiti crnog vina. Ali profesorka Mustafa navodi da je, čak i kada su istraživači razblažili crno vino, ono ipak uništilo ili umanjilo rast loših bakterija.

Konzumiranje vina, posebno bijelog može da utiče na pluća

Prema istraživanjima sprovedenim od strane profesora i asitenta pri jednom američkom univerzitetu konzumiranje vina tokom života i periodično povezano je sa boljim funkcionisanjem pluća.

Istraživanje je sprovedeno slučajnim uzokom na 1555 bijelaca i afroamerikanaca stanovnika zapadnog New Yorka.

Sakupljene su opširne informacije u vezi sa konzumiranjem alkohola (trenutno i tokom čitavog života), životnim navikama, a izvršena su i standardna testiranja pluća i tjelesna mjerenja.

Kako bi lakše definisali konzumiranje alkohola ispitanici su podijeljeni u grupe u zavisnosti od količine konzumiranog alkohola, na "nekonzumente" (manje od 12 pića tokom života ), "trenutne nekonzumente" (koji konzumiraju alkohol, ali nijesu pili posljednjeg mjeseca) i "trenutne konzumente".

Analiza svih varijabli pokazala je da konzumiranje vina tokom života, kao i trenutno konzumiranje, u poređenju sa ostalim alkoholnim pićima, najviše utiče na pluća. Taj efekat se objašnjava antioksidantima koji se nalaze u vinu.

Rezultati istraživanja pokazuju da alkohol može povećati oksidativno opterećenje, kao i da vino sadrži antioksidante, kao što su flavinoidi i fenoli.

Smatra se da nivoi antioksidanata utiče na zdravlje i funkcionisanje pluća.

Koristi od konzumiranja vina

Dokumentovano je da umjerena količina alkohola može povećati nivo HDL holesterola što se smatra i primarnom kardiovaskularnim koristi koje dolaze od vina (crvenog i belog).

Resvertrol koji se nalazi u vinu (crveno vino obezbjeđuje više resveratola u odnosu na bijelo) može proizvesti antitrombične agente koji mogu poboljšati rad srca i smanjiti rizik od koronarnog oboljenja

Francuski paradoks - vino pomaže u sprečavanju srčanih bolesti

Kako jedan čaša vina uz večeru može koristiti našem organizmu?

Trenutna istraživanja koja sprovodi UCA - Davis ukazuju na to da vino smanjuje pojavu srčanih (koronarnih) bolesti.

Ovo je jedno vrijeme bilo poznato i kao "francuski paradoks", zato što ljekari nijesu mogli otkriti zašto Francuzi poznati po svom načinu ishrane (konzumiranju sira, maslaca, jaja, mesa i druge hrane pune holesterola i masti) ne obolijevaju u većoj mjeri od srčanog udara. Ispostavilo se da je odgovor u vinu.

Vino održava krvne sudove čistim

Kako vino djeluje u tijelu?

Vino mijenja nivo lipida (masti) u krvi. Snižava ukupan holesterol tako što istovremeno povećava nivo HDL i smanjuje nivoe LDL. U suštini, vino održava krvne sudove čistim.

Pokazalo se da vino snižava ljepljivost krvnih pločica, tako da postoji manja vjerovatnoća zgrušavanja krvi unutar krvnih sudova. Istraživanja pokazuju da efekat ljepljivosti traje oko 2 dana, zbog čega je upravo čaša vina dnevno jako korisna.

Za one koji žele da održavaju zdravu tjelesnu težinu, vino pomaže u snižavanju nivoa glukoze i insulina.

Umjereno konzumiranje vina može takođe pomoći u snižavanju krvnog pritiska.

U grožđu i vinu se nalaze jedinjenja resveratrolai kvercetina, koja kako pokazuju klinički i statistički dokazi i laboratorijske studije mogu podići imuni sistem i spriječiti stvaranje tumora, uz mogućnost zaštite od srčanih bolesti i čak produžiti život.

Copenhagen studija srca je pratila 130 000 ljudi tokom 10 godina. Utvrđeno je da su pacijenti koji su pili u prosjeku 6 čaša vina nedjeljno imali 30 – 40 % nižu stopu smrtnosti u odnosu na ostale.

Vino pomaže u sprečavanju moždanog udara

U svom izdanju medicinski magazin New England je ukazao na to da ukoliko se vino konzumira jednom nedjeljno umjesto jednom dnevno može doći do redukovanja rizika od moždanog udara.

Istraživanje je obuhvatalo 22 071 muškaraca ljekara, od 40 do 48 godina, koji su pili od nealkoholnih pića, pa do tri pića dnevno.

Ovo je bilo i najveće istraživanje o povezanosti alkohola i moždanog udara urađeno do tada, koje je ukazalo na sniženje rizika od ishemičkog udara za oko 20% kod osoba koje su umjereno pile.

Ishemički udar je najčešća vrsta udara. Alkohol nije imao efekta na izliv krvi, mnogo rjeđeg oblika udara, kada dolazi do iznenadnog krvarenja u mozgu.

Istraživači pretpostavljaju da bi se iste koristi mogle odnositi i na žene, s obzirom na to da alkohol "pročišćava arterije" što se dešava kod oba pola.

Sam alkohol razbija ugruške krvi, dok vino istovremeno povećava količinu HDL (dobrog holesterola) u krvotoku.

Ovo nije prvo istraživanje koje pokazuje kako alkohol pomaže u sprečavanju moždanih udara.

U vinu postoji oko 300 različitih sastojaka

U hemijski sastav vina ulazi oko 85% vode, 12% etil alkohola, određeni broj kisjelina, šećer i ugljeni hidrati, alkohol, aldehidi, ketoni, enzimi, razni vitamini, minerali i druge supstance koje još nisu otkrivene.

U vinu postoji oko 300 različitih sastojaka koji su do sada otkriveni.

Većina sastojaka vina otkrivena je od 1956. godine kada je došlo do poboljšanja modernih hemijskih tehnologija.

Iako vino ne sadrži masti ili holesterol, ono sadrži kalorije koje potiču od ugljenih hidrata. Tačan sadržaj kalorija bilo kog vina zavisi u potpunosti od nivoa šećera i alkohola koji se u njemu nalazi.

U jednoj čaši vina nalazi se oko 80 kalorija. Kalorije u čaši vina dolaze isključivo od alkohola koje se nalazi u vinu.

U vinu se nalaze vrlo male količine proteina, 0 grama masti i 0.0 grama zasićenih masti, oko 3 grama "ekvivalenata ugljenih hidrata", 9 mg kalcijuma, 3 mg gvožđa i 5 g natrijuma.

Vino je lijek, ali pazite na dozu, nije to čaj!

Naravno, kao i kod svakog lijeka, treba dobro paziti na doziranje, jer vino ipak nije čaj!

Prehlada je dakle neizbježna. Ipak, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti.

Prije svega, treba da izbjegavate blizak kontakt sa bolesnikom (čak i ako vam je to djevojka, momak, muž, žena… Hm... da li je to baš moguće)?

Druga korisna stvar je redovno provjetravanje prostorija (što nije lako sprovesti budući da je jedan od najvećih neprijatelja kod nas – promaja).

Treće i najslađe za kraj, jeste istraživanje grupe naučnika iz SAD-a i Španije, predvođene dr Miguel A. Hernanom sa Harvarda, koje je dokazalo da umjereno konzumiranje vina smanjuje učestalost obolijevanja od virusnih respiratornih infekcija.

Ova studija je pratila 4272 odrasle osobe tokom jedne godine. Utvrđeno je da su osobe koje su pile više od 14 čaša vina nedjeljno, rjeđe obolijevale od prehlade od ostalih i to za 40%. Za one koji su pili samo crno vino, ovo smanjenje obolijevanja je bilo još ubjedljivije. Oni koji su konzumirali druga alkoholna pića (pivo, žestoka pića) obolijevali su jednako kao i osobe koje nisu uopšte pile alkohol.

Dakle, kako kaže latinska izreka: "In vino veritas". Zapravo, pretpostavlja se da su za ovaj blagotvorni efekat odgovorni flavonoidi, antioksidansi sadržani u opni zrna grožđa.

Samo umjereno

Najvažnije je umjereno konzumiranje, što znači jedna čaša crnog vina dnevno za žene i dvije za muškarce.

Generalno, istraživanja su pokazala da su oni koji piju redovno 1-3 čaše dnevno zdraviji u odnosu na one koji ne piju nikako, kao i u odnosu na one koji piju više.

Neki ljudi su preosjetljivi na prirodne sulfate koji se nalaze u vinu (veća količina se nalazi u bijelim vinima), a drugi pak dobijaju migrene od prevelike količine tanina kojeg najviše ima u crnim vinima.

Ukoliko se konzumira umjereno, vino pruža mnogobrojne koristi.

Probajte kuvano vino - zaljubićete se!

Recepata ima mnogo (npr. čašu vina kuvati sa dva oraščića, limunovom korom, pola centimetra štapića cimeta i kašičicom šećera – za snižavanje temperature), pa ko voli, nek' izvoli.